Stručni radovi

Odjeljenje za savjetodavno -terapeutski rad

Stručna savjetnica za savjetodavno-terapeutski rad i posredovanje

MAHIRA POLJAK, prof. pedagogije, TA psihoterapeut

Nasilje u partnerskim odnosima i porodici jedan je od najvećih izazova našeg društva. Žrtve su sve više ohrabrene da nasilje prijave nadležnim institucijama, te da se za pomoć obrate organizacijama i stručnjacima koji se bave pitanjima nasilja. Značajan broj žena žrtava nasilja javlja se za pomoć i podršku i u Kantonalnu javnu ustanovu “Porodično savjetovalište” u Sarajevu. Sukladno tome, ovaj rad prikazuje kako se u radu savjetovališta koriste koncepti Transakcione analize (TA) u osnaživanju žena za izlazak iz nasilnog odnosa.

Odjeljenje za savjetodavno -terapeutski rad

Mahira Poljak, profesorica , transakcioni analitičar praktičar

Izazov roditeljstva traje koliko i ono samo, a najsloženije je u periodu adolescencije. U tom periodu mnogo toga se događa prvi put, kako adolescentima tako i njihovim roditeljima. Razvojne zadaće i procesi u ovoj fazi odrastanja od djece i roditelja iziskuju kapacitete za prilagodbu i razvoj odnosa na drugačijoj, zrelijoj razini.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Fikreta Mulaosmanović- Smajić, dipl.prof.filozofije i sociologije

Po svojoj osnovnoj prirodi čovjek je društveno biće, te posjeduje urođenu potrebu i sklonost prema povezivanju sa drugim ljudima, težnju da pripada grupi  i živi u zajednici sa drugim ljudima. Zapravo osjećaj pripadanja, sigurnosti i ljubavi ostvarujemo kroz odnose sa drugima. Način na koji uspostavljamo odnose jeste komunikacija. Ona je temelj uspješnih međuljudskih odnosa.

Odjeljenje za savjetodavno -terapeutski rad

mr.sci. AZRA LATIĆ, dipl. socijalni radnik, supervizor u soc. radu, porodični psihoterapeut

Izbor partnera je jedan od ključnih životnih trenutaka koji u velikoj mjeri doprinosi oblikovanju budućnosti. Posljednjih decenija došlo je do značajnih promjena porodičnih odnosa, porodične strukture, uloga, a naročito forme partnerstva. Iako su ove promjene velike, one nisu umanjile značaj partnerstva i partnerskih odnosa. Ulazak u brak ili početak zajedničkog življenja partnera smatra se jednom od najsloženijih faza u životnom ciklusu porodice jer se u tom periodu gradi novi dijadni identitet koji bi trebao da se zasniva na obostranom zadovoljstvu partnera.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Mahira Poljak, profesorica pedagogije

Polazak u školu je veoma značajan događaj za cijelu porodicu. Kao i svaka promjena iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar porodice. Dosadašnji porodični ritam se neizbježno mijenja, za neke porodice u potpunosti, za neke samo djelimično, ovisno o tome da li je dijete išlo u vrtić ili nije. Polazak u školu je posebno značajan za đake prvake za koje su ovo dani oprečnih emocija, dani ponosa, uzbuđenja i strahova, ali i njihov novi početak.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Nataša Kahrimanović prof. pedagogije, porodični psihoterapeut

Rođenje djeteta predstavlja dugo očekivani i najljepši trenutak u životu jednog para. Roditelji sa nestrpljenjem i radošdu očekuju novog člana porodice. Međutim, razvojna faza životnog ciklusa porodice koja nastupa trudnodom i rođenjem djeteta označava se kao visoko krizna jer zahtjeva brojne promjene u organizaciji svakodnevnog života porodice, kao i preuzimanje novih uloga bračnih partnera.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Aldijana Zagorac, dipl. psiholog

Seksualnost  je normalan i zdrav dio ljudskog ponašanja čiji razvoj počinje već od prve godine nakon rođenja i nastavlja se tokom života. Tokom različitih razvojnih perioda javljaju se različiti znakovi seksualnosti, a tokom puberteta su znakovi i promjene najintenzivnije i završavaju se postizanjem spolne zrelosti i sposobnošću reprodukcije, dok u adolescenciji spolno ponašanje sve više počinje poprimati karakteristike spolnog ponašanja odraslih osoba.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Dženana Kuluglija, psiholog, psihoterapeut

Razmišljanje o odlasku na psihoterapiju  obavezan je uvod u sam proces psihoterapije.  Motivacija za  rješavanje problema i  ostvarivanje  promjene u ličnom  funkcionisanju, partnerskom-bračnom odnosu , u  porodici i na poslu,  glavni su  razlozi za pristupanje psihoterapiji. Psihoterapijska praksa  pokazala je  da je odluka za pristupanje psihoterapiji zasnovana na unutrašnjoj motivaciji i želji za mijenjanjem sebe najbolji pokazatelj moguće koristi od psihoterapije. Važno je razumjeti da je psihoterapija  proces u kojem  je osoba u aktivnoj poziciji i zajedno sa  psihoterapeutom  radi na  rješavanju problema,  psihološkom olakšanju i promjeni.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Amer Šenderović, porodični savjetnik. dipl. socijalni radnik

Prije svega bitno je naglasiti da su velike društvene promjene, siromaštvo, izmijenjen sistem vrijednosti, učinili da djeca i    mladi odrastaju u veoma kompleksnim i teškim okolnostima. U spriječavanju rizičnih ponašanja posebno mjesto zauzima porodica, ponajviše iz razloga što je porodica odgojna sredina posebno značajna u predškolsko i školsko doba..

Odjeljenje za razvojno istraživačke-poslove i socijalne inovacije

Dženana Pindžo, magistar sociologije

Duže radno vrijeme, nesigurna radna mjesta te iscrpljenost posljedica su kapitalizma i u takvim uvjetima porodici je lakše nametnuti obrasce ponašanja koje donosi konzumerizam. Prvi obrazac ponašanja se ogleda kroz nastojanje roditelja da kompenziraju nedostatak njihove uključenosti u život djece kroz kupovinu različitih proizvoda. Roditelji su rastrgani između materijalnog statusa i dječijih želja, roditelji su ti koji kupuju, a djeca konzumiraju.

Odjeljenje za savjetodavno – terapeutski rad

Branka Alajbegović, prof. pedagogije i psihologije – porodični psihoterapeut

Iako je razvod braka sve više lišen stigme kakvu je imao u prošlosti te postao sasvim uobičajena društvena pojava, za partnere i kompletan porodični sistem je to ipak visoko stresogeno iskustvo.

Razvod ili separacija nisu rezultat jednog događaja, niti se dešavaju u jednom danu. Put od ideje o razdvajanju, kao rješenju za izlazak iz odnosa u kojem se jedan ili oba partnera ne osjećaju komforno, do donošenja odluke o razvodu, samog razvoda i perioda nakon separacije, veoma je dug i emotivno zahtjevan.

Odjeljenje za savjetodavno -terapeutski rad

mr.sci. AZRA LATIĆ, dipl. socijalni radnik, supervizor u soc. radu, porodični psihoterapeut

Nasilje u porodici je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem. Najčešći oblici nasilja u porodici su fizičko, emocionalno, seksualno zlostavljanje zatim materijalno ili radno iskorištavanje. Žrtve nasilja u porodici su žene, djeca i stare, fizički slabije osobe, a najčešće i najskrivenije je nasilje muškarca nad ženom koje je oblikovano različitim stepenom moći među spolovima.

Odjeljenje za razvojno istraživačke poslove i socijalne inovacije  

 Denyel-Ismir Kovač  prof. sociologije

Značaj socijalnog i emocionalnog razvoja kod djeteta se vidi u svakom dijelu njegovog života. Dijete će imati snažan temelj za kasniji razvoj, ako ono može upravljati osobnim osjećajima, razumjet će tuđe osjećaje i potrebe, te interakciju će razvijati pozitivno s drugima.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Meliha Fejzić, prof. pedagogije – porodični psihoterapeut

Jednoroditeljska porodica je porodica koju čine jedan roditelj (najčešće majka) koji je u aktivnoj poziciji brige i pažnje i jedno ili više djece. Karakteriše ih odsustvo jednog roditelja, dok drugi roditelj mora organizirati novi način porodičnog funkcionisanja.

Odjeljenje za razvojno istraživačke poslove i socijalne inovacije

Mahira Poljak, profesor pedagogije

U životu djeteta porodica i škola su  dvije sredine u kojima dijete odrasta i podjednako su odgovorne za kvalitet socijalizacije i razvoj djetetove ličnosti.Od presudnog je značaja da porodica i škola razvijaju modele saradnje koji će se zasnivati na međusobnom poštovanju i iskrenosti, s namjerom da se pruži adekvatna pomoć i podrška svakom djetetu.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Nataša Kahrimanović prof. pedagogije, porodični psihoterapeut

U Porodičnom savjetovalištu često imamo priliku raditi sa roditeljima koji dolaze zabrinuti zbog ljubomore ili čestih konflikata među njihovom djecom! Međutim, suparništvo među braćom i sestrama opća je i normalna pojava u životu svake porodice. Često se taj odnos mijenja od velike ljubavi i privrženosti do neprijateljstva i ljubomore, posebno ako je jedno dijete nadareno posebnim talentima.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Aldijana Zagorac, dipl. psiholog

Možemo reći da danas vlada epidemija popustljivog odgoja, što se u radu KJU „Porodično savjetovalište”često i potvrđuje, potrebno je uputiti roditelje na  posljedice koje ovakav odgoj ima na detaljnije……..

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

 Nijaz Omanović,dipl.scr. – porodični savjetnik

Kroz savjetodavno terapeutski rad našeg Savjetovališta susrećemo se za mladim ljudima koji su bili izloženi nekom obliku nasilja. Nasilje mlade ljude može dovesti u poziciju žrtve ili mogu i sami postati zlostavljači, prihvatajući i normalizirajući ponašenje koje se može okarakterisati kao obrazac nasilničkog ponašanja.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Amira Gradinčić, spec.traumatske psihologije, porodični psihoterapeut

Međunarodni dan porodice  Kantonalna javna ustanova „Porodično Savjetovalište“ obilježila je promovirajući snage porodice i njenu moć da čuva, štiti i njeguje svoje članove kada su u teškoćama, podstiče  i hrabri njihov rast i razvoj, te prenosi iskustva prethodnih generacija koja mogu osnažiti njihov hod kroz vrijeme…

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Dženana Kuluglija, psiholog, psihoterapeut

 

U porodici se rađamo, odrastamo, starimo i umiremo. Porodica je sistem koji ima sopstvena pravila, strukturu, dijelove, granice, veze i hijerarhiju. Porodični sistem je sastavljen od od međusobno povezanih dijelova koji kroz  porodične faze rastu u sve složeniju cjelinu. Porodični sistem sačinjavaju subsistemi: bračni, roditeljski i dječiji.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Nijaz Omanović,dipl.scr. – porodični savjetnik

Uloga roditelja u odgoju djece jedan je od osnovnih zadataka roditeljstva, jer je odgoj  aktivan proces u kojem roditelj ima ključnu ulogu. Činjenica je da odgajajući vlastitu djecu, odgajamo i buduće roditelje. Roditelj dijete priprema za život odrasle osobe – prenosi mu socijalne norme, određena znanja i vještine kojima će se dijete  moći služiti kada odraste.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Branka Alajbegović, prof. porodični psihoterapeut

Posredovanje, odnosno medijacija, je postupak u kojem neutralna strana, medijator, strankama pomaže u nastojanju da kroz pregovore dođu do obastrano prihvatljivog rješenja spora.Postupak je vansudski i dobrovoljan za stranke.One same biraju medijatora, koji im pomaže da lakše dođu do sporazuma. Medijator ne daje rješenja. Rješenje je u rukama stranaka u postupku.Tokom postupka, stranke se dogovaraju i pruža im se mogućnost da grade i unapređuju narušene odnose.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Meliha Fejzić, prof. pedagogije – porodični psihoterapeut

Saznanjem o trudnoći započinje organizacija i planiranje porodičnog života. Do rođenja djeteta muškarac i žena su obavljali samo ulogu bračnih partnera. Sa rađanjem djeteta oni prihvataju i ulogu roditelja, koja nikada ne prestaje, čak i ako se raziđu kao partneri. Svjesni odgovornosti prilikom planiranja i donošenja odluke  o roditeljstvu, roditelji također moraju biti svjesni potreba djece, njihovih osjećanja, strahova i briga, kada donose odluku o razvodu braka.

Odjeljenje za razvojno istraživačke poslove i socijalne inovacije

Tarik Smailbegović, dipl. scr  

Aldijana Kokić, dipl. psiholog

Internet je neograničen izvor informacija i usluga, medij koji omogućava učenje, zabavu, komunikaciju i brz pristup različitim podacima. Međutim, Internet je poput stvarnog svijeta u kojem se ove mogućnosti mogu zloupotrijebiti i koristiti na neetičan ili čak kriminalan način.

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Amer Šenderović, porodični savjetnik. dipl. socijalni radnik

Postoje različita određenja slobodnog vremena. Na našem govornom području često se za pojam slobodno vrijeme vezuje dokolica, rekreacija, razonoda, vanradno/neradno vrijeme, raspoloživo vrijeme, vrijeme za odmor, vrijeme za hobi, vrijeme za uživanje i sl. Pored višestranih tumačenja, među teoretičarima nema potpune usaglašenosti oko ovog pojma. Slobodno vrijeme je sastavni dio cjelokupnog vremena kojim čovjek raspolaže; to je dio života svakog čovjeka, ono postoji u svakoj sredini i skoro svakog dana…

Odjeljenje za razvojno-istraživačke poslove i socijalne inovacije

Mahira Poljak, profesor pedagogije

Odnos roditelj dijete je specifičan ljudski odnos u kome postoji generacijski disbalans, jer se u njemu dugoročno nalazi jedna zrela, odrasla osoba i jedna još neizgraĎena ličnost koja se u tom odnosu gradi i ostvaruje. Generacijski disbalans se odnosi i na poziciju moći koju roditelj zauzima u odnosu,od kojeg neminovno zavisi kvalitet tog odnosa. Svi mi još uvijek stojimo na raskršću starih i novih metoda odgoja i novih ciljeva stalno nam nešto spočitavaju, nude, predlažu i nameću i naravno da smo zbunjeni.

Odjeljenje za savjetodavno-terapeutski rad

Mediha Imamović, porodični psihoterapeut

Informacije koje nas zapljuskuju u posljednje vrijeme vezane su za povećan broj razvoda, puno je pitanja šta se dešava sa bračnim, partnerskim odnosom?

Kada govorimo o emocionalnim odnosima, zapravo govorimo o bliskosti i distanci. Početna faza emocionalne veze je posebna, to je faza zaljubljenosti, jer u partneru vidimo ono što želimo vidjeti, htjeli bi trajno zadržati takav odnos, takvo stanje. Nijedan odnos pa tako ni partnerski ne miruje, nužno je da se razvija, unaprijeđuje, dobija novi kvalitet. Partneri dolaze iz različitih društvenih miljea, sa različitim iskustvima, načinima emotivnog vezivanja i pokazivanja osjećanja.

Tema predmetnog magistarskog rada „Uloga, status i perspektiva Porodičnog savjetovališta u kontekstu unapređenja pružanja usluga građanima Kantona Sarajevo“ sadržava dva bitna konstitutivna elementa, a to su porodica i Porodično savjetovalište kao institucionalni mehanizam  pružanja podrške zdravoj porodici i porodičnom sistemu. Porodica je neiscrpan izvor i temelj bitka društva, u kojoj je dovoljan blagi funkcionalni poremećaj da izazove krizu njene opstojnosti. Ta kriza može dalje da prouzrokuje zastoj razvojnih procesa potrebnih porodici, tj.počinje usporavati dalji rast i razvoj članova porodice.

 Postoje različite definicije porodice ali profesionalcima u Porodičnom savjetovalištu najbliža je ona kojom se porodica definira kao „zajednica od najmanje tri generacije živih srodnika koji su vezani emocionalnim, psihološkim, historijskom, ekonomskim i zakonskim vezama”. Bez obzira na strukturu i tip porodice u kojoj živimo, promjene načina vezivanja članova, te sve češće kohabitacijske zajednice, za porodicu su uvijek “vezani snovi svakog čovjeka o ljubavi, intimnosti, stabilnosti, sigurnosti i zaštićenosti, ali i strahovi od napuštanja, gubitka i neuspjeha (Milojković, Srna, Mićović, 1997).

Dijete vrlo rano počinje postavljati pitanja o spolnosti, a mnogi zbunjeni roditelji ne znaju kako da na njih odgovore. Roditeljski stav o spolnosti odražava se na dijete, a konfuzija odraslih čini i dijete konfuznim, te podložnim brojnim greškama i zabludama. Već u najranijem uzrastu treba na dječija pitanja odgovarati riječima koje ona mogu razumjeti.

Cilj ovog rada je ispitivanje segmenta porodičnih odnosa- prihvatanje/ odbijanje roditelja kao faktora rizika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kroz ispitivanje iskustva rehabilitiranih ovisnika o drogama o stepenu roditeljskog prihvatanja/odbijanja, kao i ispitivanje njihovih očekivanja u procesu resocijalizacije i reintegracije u porodici i socijalnoj sredini.

 

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 92 bivša ovisnika o psihoaktivnim supstancama. Primijenjena je skraćena verzija Rohnerovog Upitnika roditeljskog prihvatanja/ odbijanja, te upitnik o sociodemografskim podacima i očekivanjima od porodice u postrehabilitacijskom periodu.

Rezultati istraživanja pokazuju da su migracijske porodice manje zadovoljne svojom funkcionalnošću nego domicilne, mada je procenat migracijskih porodica zadovoljnih funkcionalnošću visok, što upućuje na to da, usprkos brojnim stresovima sa kojima se suočavaju u procesu prilagodbe na novu sredinu, porodice imaju zadovoljavajući nivo funkcionalnosti. Također, osjećaj socijalne integriranosti je izraženiji kod domicilnih porodica. Migracijske porodice se razlikuju u funkcionalnosti u odnosu na razloge doseljavanja na način da one porodice koje su prisilno migrirale usljed rata su najmanje zadovoljne svojom funkcionalnošću, a zadovoljstvo je najviše kod porodica koje su se u Kanton doselile zbog patriotizma. Osjećaj pripadnosti porodici i osjećaj kohezivnosti su izraženiji u nuklearnim, nego u proširenim porodicama. Zadovoljstvo socijalnom integriranošću je veće kod porodica koje žive u prigradskim, nego u gradskim područjima. Funkcionalnost porodice je statistički značajno povezana sa zadovoljstvom porodičnim prihodima i zdravstvenim stanjem. Iako postoje razlike u zadovoljstvu funkcionalnošću različitih porodica (migracijske i domicilne, proširene i nuklearne, porodice iz gradskog i prigradskog), zadovoljstvo funkcionalnošću porodica u Kantonu Sarajevo je visoko, odnosno to su porodice koje uglavnom imaju snagu za suočavanje sa različitim problemima i stresovima koje sa sobom nosi period tranzicije.

Ključne riječi: porodica, migracija, funkcionalnost porodice, socijalna integracija kohezivnost.

Ukupne prilike u našoj zajednici i posebno u odgojno – obrazovnoj praksi ukazuju da odgojno – obrazovni rad postaje sve složeniji i teži, pa je stalna potreba bavljenja pitanjima odgoja i obrazovanja. Funkcionalnost porodice s aspekta odgoja i obrazovanja je sigurno najsloženiji i najdelikatniji aspekt s kojeg se porodica može posmatrati i analizirati. Kroz ovaj aspekt prelamaju se svi drugi. Funkcionalnost porodice s aspekta odgoja i obrazovanja treba posmatrati i analizirati na osnovu toga koliko porodica doprinosi dobrobiti djeteta. Dobrobit djeteta je aspekt koji se uzima kao i polazište i kao cilj. Konvencija o pravima djeteta je osnovni polazni dokument koji koji ukazuje na odgovornost i roditelja i države za podizanje djeteta kao i na obavezu svih faktora, da se svi postupci koji se tiču djeteta, preduzimaju u skladu s njegovim najboljim interesima.

Kada se pomene sam pojam porodica obično pomislimo na sliku sretne porodice koju nam nude različiti mediji. Katkad promišljamo o vlastitim porodicama u kojima živimo ili o onim iz kojih smo potekli. Iako je porodica nezamjenjiva za razvoj pojedinca jer ljubav i toplinu koju pruža ne može obezbijediti niti jedan drugi sistem činjenica je da dinamika porodičnog života često može biti izvor stresa. U ovom radu ćemo pokušati opisati način razumijevanja funkcioniranja porodice sa aspekta sistemske porodične terapije i iskustava savjetovališno-terapijskog rada u KJU „Porodičnom savjetovalištu“Sarajevo.

U svim društvima, a posebno patrijarhalnim, u koja spada i bosanskohercegovačko, uloga porodice je od izuzetnog značaja. Bilo bi krajnje pogrešno umisliti da su patrijarhalne zajednice po sebi anahrone i u socijalizirajućem smislu inferiorne, pogotovo u kompariranju sa tzv. modernim društvima gdje djeca, kao što je općepoznato, najčešće odrastaju mimo majčinske brižnosti i obiteljske topline, u osami ili u namjenski osmišljenim ustanovama koje su nedostatne u pružanju svega onog što djetetu doista treba dok prolazi kroz najosjetljiviju fazu svoga razvoja. Ali, mi se ponašamo kao da nam je upravo do toga stalo.

Cilj ovoga rada je opisati sistemski način razumijevanja porodice i koncepte sistemske porodične terapije čije se metode i tehnike koriste u radu sa klijentima u Porodičnom savjetovalištu. Posebna pažnja posvećena je razvojnim fazama porodice, načinu razumijevanja (dis)funkcionalnosti porodičnog sistema, u kontekstu unutrašnjih i izvanjskih promjena kojima je izložen porodični sistem. Također je opisan proces transformacije tradicionalne bosanskohercegovačke porodice u savremenu porodicu u kojoj je, pod utjecajem društvenih promjena, došlo do promjene strukture, hijerarhijske organiziranosti i unutarporodičnih uloga. U radu je naznačena i najčešća problematika klijenata tretiranih u Porodičnom savjetovalištu.

ULOGA PORODICE U PREVENCIJI I RANOM OTKRIVANJU ZLOUPOTREBE PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI

Posmatrano iz ugla socijalnog rada, koji se definiše kao sinergija psihosocijalne aktivnosti, profesionalno usmjerene ka promjeni – poboljšanju interpersonalnih odnosa i time kvalitete življenja, porodica je centralna struktura od koje zavisi razvoj čovjeka, njegovo osnovno određenje, njegov odnos prema sebi i svom okruženju.

Psihopedagoška literatura porodicu definira kao otvoreni dinamični sistem s brojnim funkcijama i ulogama što je nezamjenjiv faktor u razvoju mlade ličnosti.

U porodici se odvija primarna socijalizacija. U toj maloj, ali veoma značajnoj bio-psihosocijalnoj grupi djeca stiču prva iskustva o ljudskim bićima i njihovim međusobnim odnosima. Stiču i prve utiske o samima sebi i svojim vrijednostima.

’’PARTNERSKI ODNOS VLADINOG I NEVLADINOG SEKTORA’’

 ’’POTREBE I MOTIVI PROFESIONALACA ZA SUPERVIZIJOM U SOCIJALNOM RADU’’

 ’’ORGANIZACIJA KAO FAKTOR STRESA’’

’’PROJEKT PREDBRAČNOG SVAJETOVANJA – OD IDEJE DO EVALUACIJE’’

Značaj razvojno-integrativnog modela supervizije u radu savjetnika/terapeuta u KJU „Porodično savjetovalište“ Sarajevo, sa posebnim naglaskom na specifičnosti i razvoj supervizije u BiH