KJU Porodično savjetovalište obilježava 18 godina postojanja: Prevencija i podrška za djecu, mlade i porodice

KJU Porodično savjetovalište 18 godina kontinuirano pruža pomoć i podršku porodici, djeci, mladima, osobama sa poteškoćama i invaliditetom. Idu ukorak sa vremenom, novim izazovima, savremenim tokovima i modernim tehnologijama.

– Odlukom Skupštine KS-a KJU Porodično savjetovalište je osnovano kao podrška porodici u poslijeratnom periodu. Razvijanjem Ustanove djelatnost se proširivala. Fokusirani smo na harmonizaciju porodičnih i bračnih odnosa, sprečavanje socio-psiholoških problema i poteškoća i promjena uvjerenja kod djece, mladih kao i korisnika koji pripadaju drugim dobnim skupinama, objašnjava Senad Alić direktor KJU Porodično savjetovalište.

Zajedničko djelovanje

Alić navodi da su svi građani u potencijalnom riziku, da je svaka porodica u potencijalnom riziku, samo neki uoče rizik neki ne.

Neko može da previziđe rizik neko ne može. Ono što je dobro u našem radu je to da građani mogu doći bez ikakvih ograničenja, uputnica i sl, dodao je Alić.

– Stručnjaci u KJU Porodično savjetovalište u svome radu primjenjuju principe koji se primjenjuju u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj. U primarnoj prevenciji ulazimo u zajednicu. Idemo ususret korisnicima, građanima. Tu se razlikujemo od ostalih ustanova socijalne zaštite, jer se direktnim ulaskom u zajednicu približavamo građanima i usluge im stavljamo na raspolaganje. Blisku saradnju samo ostvarili sa različitim organizacijama, nevladinim i vladinim. Kada govorim o vladinim, prevashodno mislim na škole gdje tretiramo i djecu, mlade i roditelje. U školama imamo primjer pozitivne i zdrave porodice, nagrižene porodice, ali i primjere disfunkcionalne porodice. Tu koristimo primjer oglednog koncepta, odnosno radimo na tome da zdrava porodica privuče ugroženu porodicu. Socijalni rad je veoma bitan u konceptu pružanja zaštite porodici i mi smo našli partnere u obrazovanju da primarnu prevenciju, odnosno preventivne mjere realizujemo zajedno sa školama. Imamo dobru saradnju i sa Koordinacijom udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo. Pokušavamo zajednički djelovati i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji, dodaje Alić.

KJU Porodično savjetovalište je ostvarilo saradnju i sa sarajevskim općinama. Najsvježiji primjer dobre saradnje je ugovor sa Općinom Centar kojim se reguliše predbračno savjetovanje za sve buduće bračne partnere.

– Često smo svjedoci priča o čestim razvodima braka. To je bio razlog da pokrenemo jedan koncept savjetovanja prije stupanja u brak. Sa matičnim uredom ove općine organizujemo radionice za buduće bračne partnere. Predbračno savjetovanje je kao mogućnost upisana i u Porodični zakon, ali naša ideja je da to bude obaveza, a ne smao mogućnost. Kada dođe do razvoda i kada se krene u tu proceduru, teško se brak može spasiti. Zato je važan koncept prevencije. Mnogo radimo i na unapređenju roditeljstva. Roditeljstvo je veoma važan segment. Kada dijete odrasta u zdravoj i funkcionalnoj porodici i dijete odrasta u zdravu i funkcionalnu osobu. Ambijent u kojem dijete raste je veoma bitan, okruženje treba biti sigurno i stabilno, objašnjava direktor Porodičnog savjetovališta.

Koliko se u KJU Porodično savjetovalište radi ozbiljno i koliko građani vjeruju u njihov rad svjedoči i broj korisnika usluga koji se povećava iz dana u dan.

– Svake godine imamo sve veći broj korisnika. U sekundarnoj prevenciji, savjetodavno-terapeutskom radu u 2018. bilo je 797 korisnika sa kojima je realizovanao 2. 657 seansi. U primarnoj prevenciji je u prošloj godini bilo 3728 korisnika. U obje djelatnosti radi po šest stručnjaka što dovoljni govori o njihovoj maksimalnoj iskorištenosti i ogromnoj potrebi. Za povećanje broja usluga mnogo je razloga, jedan od njih može biti da je sam korisnik prepoznao potrebu da se obrati stručnoj ustanovi kada ima problem. Drugi može biti da je korisnik informisan gdje može da dobije potrebnu uslugu ili podršku. A treći je da je u svakom vremenu porodica izložena različitim vrstama rizika. U današnjem vremenu rizici su trka za egzistencijom, zaboravljanje jednih na druge, zanemarivanje roditeljskih i partnerskih funkcija. Ako imate ugroženo partnerstvo imate ugroženo i roditeljstvo, ako imate ugroženo roditeljstvo imate disfunkcionalnu porodicu. Još jedan rizik svakako je internet kao moderni način komuniciranja i jezik komuniciranja djece, objašnjava Alić i dodaje da ima i sve veći broj ovisnosti kod djece i mladih.

Ovisnosti današnjice su internet, droga, kocka, nargile, alkohol, a Alić među ovisnosti današnjice ubraja i besposličarenje.

– Mi smo sa partnerskom organizacijom Narko NE uradili istraživanje u tri kantona kod mladih starosti 15-17 godina. Istraživanje je pokazalo da 62 posto roditelja ne ograničava vrijeme korištenja interneta kod djece , da 51 posto mladih koristi internet kao bijeg od problema, a 80 posto mladih internet koristi za druženje sa prijateljima. 45 posto ispitanih učenika je doživjelo neki oblik nasilja, a 21 posto mladih pokazuje znakove razvoja ovisnosti o internetu, devet posto ispitanih je probalo marihunau, 21,7 posto ima znakove ovisnosti o internetu, 27 posto koristi cigarete, 30 posto alkohole, 38 posto kockanje i 51 posto nargile. Sve ove ovisnosti su rizici koji utiču na porodicu, upozorava Alić.

Administrativni koncept

Sve su ovo bili razlozi zbog kojih KJU Porodično savjetovalište povodom 18. rođendana u petak organizuje konferenciju Savjetovanje kao podrška porodici u riziku.

– Na konferenciji ćemo govoriti o našim iskustvima, a kao gosti će biti predavači Desanka Nagulić klinički psiholog iz Beograda, Senita Žilić iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a, doc.dr. Sabina Alispahić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu i korisnici naših usluga Gordan Muzurović, Kristina Ljevak i Ines Kavalec, najavio je direktor KJU Porodično savjetovalište.

Ova Ustanova i na ovaj način pokušava da skrene pažnju na djelatnost ustanove koja je u određenoj mjeri usamljena u poslovima koje obavlja, jer ne postoje druge ustanove koje se na ovaj način bave prevencijom i podrškom.

– Postoje savjetovališta u nekim centrima u Brčkom i Tuzli, ali su pri Centrima za socijalni rad. Mnogi Centri za socijalni rad iz BiH iskazuju potrebu za osnivanjem Porodičnih savjetovališta, jer je Centar za socijalni rad postao administrativni koncept, odnosno uglavnom se bave uvođenjem i izvođenjem u i iz zakonom predviđenih prava. Ne bave se suštinskim potrebama porodice, a to je u današnje vrijeme neophodno. Porodica zahtijeva , kontinuiranu, profesionalnu, ali i ljudsku podršku u prevazilaženju određenih problema, zaključio je Senad Alić, direktor KJU Porodično savjetovalište.

Izvor:Oslobođenje