Iako se čini da su kraj školske godine i upisi u srednje škole još daleko, upravo sada je pravo vrijeme da roditelji zajedno sa svojom djecom razmotre opcije i odaberu onu najbolju. Izbor srednje škole za cijelu porodicu predstavlja suočavanje sa novom promjenom ali i veoma važnom životnom odlukom.

Kako pomoći djetetu u izboru srednje škole?

Često roditelji preporučuju ili nameću djeci zanimanja, vođeni vlastitom vizijom dobrog i perspektivnog, a nerijetko vođeni i svojim neostvarenim željama. Kako bi se najbolje pripremili važno je da roditelji osvijeste da svako dijete ima svoj jedinstven životni put koji ne mora slijediti roditeljske želje i očekivanja. Obzirom da roditelji imaju jak utjecaj na djecu i njihove odluke, važno je da znaju:

• prikupiti sve informacije i djetetu obrazložiti šta se radi u okviru kojeg zanimanja, prednosti i nedostatke, mogućnosti zapošljavanja i sl.;
• potrebno je djetetu dopustiti njegov izbor, omogućiti mu da preuzme odgovornost, a pri tome pružiti podršku i pomoć savjetom, informacijom i iskustvom na nenametljiv način;
• ne podcjenjivati niti precjenjivati djetetove mogućnosti-procijeniti njegove realne kapacitete, a uz pomoć nastavnika ispitati djetetova interesovanja za određene oblasti;
• potencirati uspješnost izvan mjerila „Uspješan je samo onaj ko ima završan fakultet“ i to još određeni.

Preporuke za djecu – kako donijeti najbolju odluku?

„Da li želim da upišem gimnaziju, srednju stručnu školu ili umjetničku školu?“ često je pitanje koje djeca sebi postavljaju. Kako bi  donijeli najbolju odluku važno je da djeca znaju:

• prije donošenja odluke o izboru zanimanja potrebno je, prije svega, upoznati sebe. To znači, upoznati svoje sposobnosti, interesovanja i vrijednosti;
• istraživati, informisati se, napraviti uži izbor škola, dobro razmisliti, pa tek onda odabrati školu;
• opredijeliti se za ono zanimanje koje donosi najviše koristi, a najveća korist je lična sreća i zadovoljstvo;
• ne birati školu zbog tuđih očekivanja ili samo da bi završili neku školu;
• važno je znati da nije obavezno da svi budu fakultetski obrazovani da bi bili uspješni iako je to danas popularno, jer se uvijek može dodatno školovati i nadograđivati uz rad.

Oprez je neophodan pri ovakvim izborima, jer to kasnije može da bude uzrok profesionalnog nezadovoljstva, kontinuiranog stresa i uzrok umanjenim mogućnostima zapošljavanja. Sve ovo govori o potrebi rane, sistematične pripreme djece za izbor budućeg zanimanja čime bi se izbjegle pogrešne odluke.

Mahira Poljak, prof. pedagogije

Više informacija možete pročitati  ovdje……….