Kantonalna javna ustanova „Porodično savjetovalište” organizirala je Okrugli sto pod nazivom „Psihosocijalna podrška mladima u razvoju buduće karijere” s ciljem podizanja svijesti o važnosti podrške mladima u prepoznavanju i razvoju vlastitih sposobnosti, te potreba i očekivanja u pogledu zaposlenja i tržišta rada.

Na Okruglom stolu prezentirani su rezultati istraživanja „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju buduće karijere” koja je KJU „Porodično savjetovalište” provelo na uzorku od 441 ispitanika učenika III i IV razreda iz sedamanaest srednjih škola KS. Također, nakon prezentiranja rezultata ovog istraživanja, predstavljena su i iskustva J.U ” Zavoda za zapošljavanje” KS i Omladinske informativne agencije uradusaovom populacijom.

Rezultati istraživanja „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju buduće karijere” upućuju na potrebu srednjoškolaca kao ciljne grupe za radom na sebi u smislu sticanja boljeg uvida u vlastite snage, potencijale i vrijednosti te na rad u smijeru jačanja vještina, interesa i sposobnosti mladih, koji predstavljaju željene ili neophodne uvjete za organizacioni i lični uspjeh, socijalnu inkluziju i zapošljavanje. U identifikaciji trenutnih vještina, znanja i sposobnosti ispitanika, istraživanje je obuhvatilo pet ključnih kompetencija koje je potrebno razviti do kraja obaveznog školovanja, a koje predstavljaju bazu za dalje učenje kao dio cjeloživotnog učenja i to su: međuljudske i građanske kompetencije, digitalne kompetencije, kompetencije učenja, inicijativa i poduzetništvo i kulturološka ekspresija.

Međuljudske i građanske kompetencije se zasnivaju na spremnosti na saradnju, povjerenju u samog sebe i integritetu što ilustrativno potvrđuje podatak da se 42,0% ispitanika nije u potpunosti svjesno svojih sposobnosti i mogućnosti, te da 42,4% ispitanika rijetko, skoro nikad ne obavlja zadatke u saradnji s drugima. Iako svi rezultati upućuju na zaključak da je digitalna kompetencija izuzetno razvijena kod ispitanika na njenom najosnovnijem nivou, ipak njih 72,3% bi voljelo da više znaju o kompjuterima i Internetu. Podatak da 44% ispitanika nije spremno na to da uči cijelog života pokazuje prilično nepoznavanje koncepta cjeloživotnog učenja koji podrazumijeva sticanje i osavremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškolskog do razdoblja nakon penzionisanja. Međutim, značajan je podatak da bi 64,6% ispitanika voljeli da budu više informirani o mogućnostima studiranja i neformalnog obrazovanja u BiH. U okviru kompetencija za pokretanje inicijative i poduzetništvo 47,2% ispitanika nema razvijene potrebne vještine ni na najosnovnijem nivou.Prema istraživanju, neophodno je podizanje nivoa kulturološke ekspresije kod mladih u svi njenim segmentima koji utiču na lakšu zapošljivost. Iz navedenog istraživanja moguće je zaključiti da je obuka ili trening za odabir i razvoj karijere izuzetno poželjna i potrebna što nam potvrđuje podatak da 39,5% ispitanika uopće ne zna koja je njihova buduća karijera i čime će da se bave, ali je ohrabrujući podatak da je 69,6% ispitanika iskazalo visoku potrebu za obukom i savjetovanjem za razvoj karijere.

Nakon prezentacije ovog istraživanja,učesnici iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, ustanova socijalne zaštite, Ministarstva obrazovanaja nauke i mlade KS, Prosvjetno-pedagoškog zavoda KS, Zavoda za zapošljavanje KS, srednjih škola Kantona Sarajevo, vijeća učenika, udruženja poslodavaca, predstavnika zakonodavne vlasti u KS, NVO-a sudjelovalo je u diskusiji.Vrlo produktivna radna atmosfera polučila je konstruktivne zaključke koji će biti upućeni mjerodavnim institucijama u cilju podrške mladima u razvoju njihove buduće karijere.

Donešeni zaključci su :

• Uspostavljanje koordinirane psihosocijalne podrške kroz institucionalne  mehanizme.

• Razvijanje politika volonterske svijesti kroz programe vladinog i nevladinog sektora, u cilju ojačavanja kapaciteta mladih.

• Uvesti društevno-koristan rad kao obaveznu aktivnost u toku pohađanja srednje škole.

• Pojačati razvijanje i jačanje interpersonalnih vještina kroz odgojno – obrazovne programe.

• Kroz mehanizme Zavoda za zapošljavanje KS povećati informiranje  mladih o potrebama i očekivanjima tržišta rada.

• Kroz obrazovni sistem uvesti obrazovanje za poduzetništvo u srednjoškolski program kao izbornu mogućnost.

• Upisnu politiku uskladiti sa potrebama tržišta rada.

• Poticanje prekvalifikacije kroz zakonsku regulativu – donošenje Zakona o obrazovanju odraslih.

• Razbijanje stigme u pogledu zapošljavanja osjetljivih grupa mladih.

• Organizirati radionice za učenike osnovnih i srednjih škola u toku školovanja, a ne isključivo u zadnjoj godini školovanja čiji cilj je jačanje neophodnih kompetencija.

• Omogućiti posjete poslodavaca časovima profesionalne orjentacije ili posjete učenika poslodavcima, kako bi se bolje upoznali sa pojedinim zanimanjima i njihovim zahtjevima.

• Povećati broj tematskih roditeljskih sastanaka, odnosno uvesti ovaj vid saradnje u sve škole.

• Poticanje usavršavanja nastavnog kadra za transfer znanja namjenjen mladima.

• Kroz medijske kampanje uticati na podizanje javnosti o važnosti cjeloživotnog učenja i postojećih resursa institucionalnih mehanizama.

• Formiranje Radne grupe za praćenje implementacije zaključaka sa Okruglog stola.