U okviru Programa za adolescente provedeno je istraživanje, s ciljem ispitivanja faktora koji utječu na školski (ne)uspjeh učenika. U istraživanju su učestvovali učenici, roditelji i nastavnici. Opšti zaključci ovog istraživanja govore da ne postoji adekvatna komunikacija između ova tri subjekta i da bi se kao održivi model prevencije školskog neuspjeha trebali razvijati instrumenti saradnje između učenika, roditelja i nastavnika, gdje bi se iskazala međusobna očekivanja, razmijenila mišljenja, uvažili različiti stavovi, donijeli zajednički planovi, koristili zajednički kapaciteti i sl. Rezultati istraživanja pokazali su značajan uticaj sve tri ciljne grupe na školski neuspjeh, dok generalni zaključak ukazuje na potrebu rada sa sve tri populacijske grupe.

U okviru Programa za adolescente provedeno je istraživanje čiji je cilj bio identifikacija prirodnih vršnjačkih lidera u dobi od 15 do 18 godina, te potreba adolescentske populacije. Rezultati istraživanja su ukazali na važnost educiranja mladih o sljedećim temama: komunikacijske vještine, prevencija nasilničkog i rizičnog ponašanja, te afirmisanje zdravih stilova života, s ciljem razvijanja pozitivnog vršnjačkog djelovanja u užoj i široj socijalnoj sredini.

U okviru Programa za mlade provedeno je akciono istraživanje čiji je cilj bio identifikacija faktora koji utječu na izbor partnera i funkcionalnost partnerskih odnosa. Rezultati istraživanja ukazuju na sljedeću grupu faktora:

 

  • Faktori koji pozitivno utiču na dužinu trajanja veze i učestalost zajedničkih izlazaka (dijadni koncenzus, dijadno zadovoljstvo, afektivno izražavanje, dijadno prilagođavanje i preferiranje osobina partnera kao što su vjernost, odgovornost, emocionalna stabilnost i velikodušnost);
  • Faktori koji su kontraindikativni za dužinu trajanja i kvalitet veze (preferiranje osobina partnera: smisao za humor, privlačnost lica i finansijska osiguranost u odnosu na druge, bitnije osobine);
  • Faktori koji nisu bitni za stabilnost veze a koji su dominantni (preferiranje osobina partnera kao što su inteligencija, zainteresovanost za seks, ambicioznost, društvenost i sl.).

 

Drugo istraživanje u Programu za mlade imalo je u svom fokusu ispitivanje roditeljske populacije djece do 3 godine i to na dva nivoa: partnerstvo i roditeljstvo. Cilj istraživanja bila je identifikacija faktora rizika za izgradnju funkcionalne porodice sa malim djetetom. Partnerstvo je u našem uzorku imalo sljedeća obilježja: razlika u kvalitetu odnosa prije i nakon rođenja djeteta, zajednički provedeno vrijeme i njegov kvalitet, dominacija jedne nad drugom ulogom (partnerstvo i roditeljstvo), te poteškoće u međusobnom razumijevanju. Roditeljstvo je u svom fokusu imalo ispitivanje iskustava koje su ispitanici imali nakon rođenja prvog djeteta, poteškoće sa kojima su se susretali, uključenost oba roditelja u brigu o djetetu, profesionalni identitet i usklađenost obaveza, pomoć drugih i sl. Rezultati istraživanja upućuju na sljedeće riziko-faktore za uspješno i kvalitetno roditeljstvo: nedostatak planiranja i organizacije vremena, raspored obaveza, neuravnotežena uključenost oba roditelja u odgoj i brigu za dijete, socijalna isključenost partnera, dominacija roditeljske nad partnerskom ulogom (emocionalno udaljavanje), te zapostavljanje profesionalnog identiteta i dr.

Istraživanje koje je relizovano u okviru Programa za odrasle provedeno je sa  prvoroditeljima djece od 5 do 7 godina, odnosno roditeljima čija djeca se pripremaju za polazak u osnovnu školu. Istraživanje je bilo usmjereno na ispitivanje potreba ciljne populacije na polju kvaliteta zajednički provedenog vremena djece i roditelja, radnih navika, samostalnosti, pripreme za školu i aspekta te pripreme, prepoznavanja i zadovoljavanja dječijih potreba na ovom uzrastu, te roditeljske usaglašenosti u odgoju. Rezultati istraživanja pokazali su da je potrebno jačati roditeljsku uključenost i kompetencije za kvalitetnu pripremu djeteta za školu odnosno educirati roditelje za prepoznavanje i primjenu pozitivnih odgojnih stilova, o važnosti osamostaljivanja djece i njihove socijalizacije, prepoznavanje i uvažavanje potreba djeteta, značaju roditeljske usaglašenosti i o važnosti provođenja kvalitetnog zajedničkog vremena sa djetetom.

Drugo istraživanje koje je provedeno u okviru Programa za odrasle imalo je za cilj identifikaciju faktora koji bitnije utječu na (ne)kvalitetu psiho-socijalnog života starijih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da osjećaj usamljenosti, narušeni porodični odnosi, nedovoljna povezanost s dobnom populacijom, nedovoljna socijalna podrška i zanemarenost porodice starijim osobama predstavljaju značajan problem.